Bor grad INFO

Online magazin grada za dijasporu Free counter and web stats

Bend koji umesto *urca ima napaćenu dušu crnca.

goribor13101.jpg

Goribor su bend iz Bora koji ima već šest albuma od čega pet uredno objavljenih samo u Hrvatskoj. Tamošnji kritičari ovo izdanje visoko su kotirali na svojim godišnjim listama albuma. Iskreno se nadam da to nije zbog tradicionalne ljubavi tamošnje estetike prema *urcu i njegovom nevađenju iz usta.

Aleksandar St.ojanović je bolji pesnik nego muzičar. To praktično znači da sam bio prilično iznenađen iskrenošću, oporošću i samoironičnošću njegove poezije i samo malo ili tek ponekad razočaran što i muzika ne može da prenese ili dočara te iste slike. St., kako sam sebe od milja duhovito zove, peva o životu u mestu-iz-unutrašnjosti na sličan način kao Zoran Ćirić u svojim romanima (naročito Hobo). Nade nema, droge ima, ljubav je vezana za ribe koje su vezane za pare, što, opet, ne gasi želju da se one kresnu. Pretpostavljam da je alkohol u bilo kom pakovanju uvek dobro došao.

Kao samo-uspostavljeni uanmenbend St., uz pomoć drugara, kreira svoj elektro-bluz, ležeran kao leš, stondiraniji i mračniji od Beckovih ranih radova, manje melodičan i razigran u odnosu na sličnu pop-mizantropiju kalifornijskih Eels. Obzirom da je St.-ovo pevanje blisko govoru (ne baš i repovanju) i psihodeliji sklona atmosfera rafiniranije slušaoce može da podseti na izvođače sa Anticon etikete (Clouddead, Sole, Telephone Jim Jesus). Povremeno (u Hoću da živim) mi se činilo da bi i Marčelo da je par godina stariji i isto toliko depresivniji ovako zvučao. Nadam se da neće. Zbog njega.

goribor3101.jpg

Srbiji ne ide na čast što je ovaj talentovani beležnik „života u Srbiji“ marginalizovan do nivoa „ne znamo ni da postoji“ (i sam se pitam kako mi je promakao). Ja po difoltu volim umetnike koji razbucavaju svet Kovač sestara i njima sličnih nakon čije konzumacije čovek dobije proliv kao da se najeo pokvarenih slatkiša. Biti ogledalo Srbije nije garancija kvaliteta, naravno, ali sama činjenica da umetnik želi da bude upleten u prezrenja vrednu (političku) sudbinu svoje zemlje govori da mu je srce na pravom mestu.

Konzumacija albuma Goribor sigurno neće ići lako, delom i zbog toga što bluz, pa čak i ovaj samozvani, ume da bude zamoran, monoton, zahteva raspoloženje slično muzičarevom i retko kada raspiruje bilo kakvo drugo. Ipak, ako te susrete proredite skoro svaki put prijatno ćete se iznenaditi koliko se oko vas ništa nije promenilo, a kako Goriborovi stihovi deluju sveže u toj konstataciji.

logo.gif

Popularity: 44% [?]

Posted by admin On January - 31 - 2008 Muzika
BOR – Ministarstvo za zaštitu životne sredine raspisaće uskoro međunarodni tender za izgradnju 29 regionalnih deponija, za koje će se dozvola izdavati po koncesionom principu. Ovo je za “Novosti” potvrdio dr Saša Dragin, ministar za zaštitu životne sredine.
- Cilj nam je da privučemo investitore koji žele da ulože sredstva u komunalnu infrastrukturu za upravljanje otpadom – kaže Dragin. – Od kanti za sortiranje i razvrstavanje otpada, preko sistema za prikupljanje i reciklažu, do izgradnje kapaciteta, kao što su metan generatori, za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na samim deponijama. Otpad više ne bi, misli Dragin, predstavljao trošak, već značajan resurs i izvor zarade.
- Budući koncesionari, posle dobijanja dozvole, biće u obavezi i da očiste sve divlje deponije u kraju u kojem dobiju licencu za izgradnju kapaciteta za upravljanje otpadom, kao i da taj region održavaju ekološki potpuno bezbednim – podvukao je Dragin. – Tako ćemo dobiti bolje i jeftinije komunalne usluge i nove kapacitete za proizvodnju energije.

Dragin je naglasio i da će budući vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena Bor biti u obavezi da u fabričkom krugu izgradi potpuno novu topionicu, koja će poštovati stroge norme zaštite životne sredine i da investira 180 miliona dolara za rešavanje ekoloških problema u gradu.

MILION SADNICA
NA 80 hektara površine, na površinskom kopu rudnika “Veliki Krivelj”, u krugu RTB “Bor”, ministar ekologije u utorak je započeo akciju sadnje 160.000 stabala bagrema, u okviru Projekta “Milion sadnica za Srbiju”.
- Samo 27 odsto Srbije je pošumljeno, dok je u Evropi pod šumama čak 40 odsto površine. – objasnio je Dragin.

LJ. T., 29.01.2008 19:44:58
Vecernje novosti

Popularity: 19% [?]

Posted by admin On January - 30 - 2008 Ekologija

Konačna lista kontaminiranih lokacija u Srbiji uskoro će biti utvrđena

Beograd – Na preliminarnoj listi najzagađenijih lokacija u Srbiji na prvom mestu nalazi se jalovište Rudarsko-topioničarskog basena Bor, saznaje Danas iz Ministarstva zaštite životne sredine. Samo za sanaciju tog jalovišta potrebno je 33,5 miliona dolara, koje će država obezbediti iz kredita Svetske banke. Osim liste najzagađenijih lokacija, u pripremi je i uredba o statusu ugrožene životne sredine, u okviru koje će biti usvojen i nacionalni klasifikacioni sistem za bodovanje lokacija po stepenu zagađenosti.

Ko su najveći zagađivači

Na listi najvećih industrijskih zagađivača zemljišta nalaze se naftna, hemijska i metalna industrija. Iz Elektroprivrede Srbije navode da će u 2008. uložiti najmanje 126 miliona evra za sanaciju zagađenja, a prošle godine EPS je potpisala Ugovor s resornim ministarstvom o sufinansiranju Strateškog plana investicionih ulaganja u zaštitu životne sredine. Ukoliko dođe do zagađenja zemljišta unutar kruga rafinerije, NIS Petrol rafinerija nafte sprovodi postupak bioremedijacije, u toku kojeg se zemljište potpuno oslobađa ugljovodonika, posle čega se ne razlikuje od nezagađenog zemljišta.
- Naftna industrija intenzivno radi na uklanjanju otpada, naftnog taloga koji se procesom solidifikacije prevodi u neopasan otpad. Nakon toga pakuje se u džambo vreće i može da se koristi kao alternativno gorivo, a takođe je dozvoljeno i odlaganje na poseban deo komunalne deponije – ukazuje pomoćnik ministra zaštite životne sredine Ljiljana Stanojević.

- Čišćenje zagađenih lokacija će biti dug i veoma skup proces, a očekujemo pomoć međunarodnih fondova za njihovu sanaciju. U toku je projekat sanacije zagađenih lokacija u slivu reke Dunav, kao i pilot projekat bio-remedijacije zauljenog zemljišta. Najveći procenat takvog zemljišta zagađen je tokom NATO bombardovanja – objašnjava za Danas pomoćnik ministra zaštite životne sredine Ljiljana Stanojević.
Upravljanje kontaminiranim područjima u Srbiji nije institucionalizovano. Prema preporukama Evropske agencije za životnu sredinu, za upravljanje kontaminiranim lokalitetima neophodan je njihov centralizovani inventar kao osnova za njihovu sanaciju i remedijaciju.
- To podrazumeva identifikovanje lokaliteta na kojima je potvrđeno prisustvo opasnih materija u količinama koje mogu imati rizik po ljudsko zdravlje ili životnu sredinu. Takve lokalitete zovemo kontaminirana područja. U oblasti zagađenja i zaštite zemljišta u Srbiji ne postoji adekvatan zakonski okvir kojim se definišu nivoi koncentracija opasnih materija za koje se opravdano veruje da izazivaju štetni efekat po ljudsko zdravlje ili životnu sredinu – kaže za Danas direktor Agencije za zaštitu životne sredine Momčilo Živković.
Prema njegovim rečima neophodno je osnovati telo koje će biti odgovorno za identifikaciju kontaminiranih područja i utvrditi period u kojem će biti identifikovane potencijalno zagađene lokacije. Živković ukazuje da bi nadležno telo trebalo da naloži merenja koncentracija opasnih materija na lokalitetima za koje postoji sumnja da nose rizik po ljudsko zdravlje ili životnu sredinu.
- Treba osigurati da se na kontaminiranim lokalitetima navedenim u inventaru izvrši remedijacija. Ona uključuje definisanje najadekvatnijih mera uklanjanja, kontrole, zadržavanja ili smanjenja zagađujuće materije, tako da kontaminirani lokalitet više ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje ili životnu sredinu. Takođe, potrebno je postaviti mehanizme za finansiranje remedijacije kontaminiranih lokaliteta na kojima nije moguće identifikovati odgovornost, ili odgovorni subjekt nije u mogućnosti to da plati – kaže direktor Agencije za zaštitu životne sredine i zaključuje da na osnovu inventara kontaminiranih lokacija treba izraditi nacionalnu strategiju za remedijaciju.

S. Stamenić / DANAS

Popularity: 29% [?]

Posted by admin On January - 29 - 2008 Ekologija

prezentacija-bg1.jpgPredstavnici, ambasada, ministarstava i mnogobrojne javne i licnosti iz privrednog života prisustvovale su prezentaciji opštine Bor, koja je održana juče u Beogradu. Održana promocija ima za cilj promovisanje privrednih, turistickih, kulturnih i drugih potencijale opštine Bor, kao podrucja perspektivnog za ulaganja u više oblasti.

Posebno je naglasak stavljen na Hotel Jelen, JU Sportski Centar Bor, Hidro Sistem Bogovina. Predsednik Branislav Rankic je imao kratku uvodnu rec na pocetku, naglasio je da o Boru postoji losa slika, da se pominje samo rudnik i da je cilj da se pokaze da je Bor daleko više od rudnika. Dragan Žikić je pri sredini prezentacije govorio o Hotelu Jelen, i moram priznati da je bio vrlo ubedljiv u izlaganju. Nadam se da su ljudi iz poslovnog sveta , kojih čini mi se nije bilo mnogo, uvideli šta sve naša opština nudi, pre svega kao nastavak investiranja u postojeće stvari, dok je za green field investicije uvek nezahvalno prognozirati.

prezentacija-bg2.jpg

Najkrace i najubedljivije izlaganje je imao Bora Stojadinovic koji je izmedju ostalog diretno pozvao gospodju Rodić, vlasnicu lanca Rodić marketa – koja je inace bila prisutna, (citiram) ” da sledi primer Miroslava Miskovića i uloži u Borski okrug” , a zatim je pozvao i sve investitore da ulože svoj kapital u nas kraj.
Prezentaciju su pratile izmedju ostalih i nacionalne televizije . Susret u Beogradu je iskorišćen i za uspostavljanje neophodnih poslovnih i drugih kontakata učesnika skupa.

Uskoro više informacija na Bor030.net

Popularity: 14% [?]

Posted by admin On January - 25 - 2008 Bor - aktuelnosti

Sredstvima NIP finansiraće se i aktivnosti Regionalne agencije za razvoj istočne Srbije

Zaječar, Bor – Sredstvima Nacionalnog investicionog plana u 2008. godini finansiraće se i tri projekta koje je pripremila Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS). Projekti ispitivanje potreba u gasifikaciji, regionalna deponija i formiranje regionalne mreže za ekonomski razvoj ukupne su vrednosti 108,4 miliona dinara, pri čemu je učešće NIP 65,2 miliona dinara.

Najviše sredstava za deponiju i reciklažu

Treći odobreni regionalni projekat RARIS jeste regionalna deponija čija je ukupna vrednost 88 miliona dinara, a deo koji finansira NIP je 50 miliona dinara. Već započete aktivnosti na formiranju regionalne deponije i reciklažnog centra ovim će projektom biti nastavljene u dva pravca: prikupljanje i izrada organizaciono-pravne dokumentacije i izrada neophodne tehničke dokumentacije. Ovaj će projekat omogućiti nalaženje strateškog partnera koji će kasnije izgraditi regionalnu deponiju i njome upravljati.

Odobravanje ovih projekata, kako to ocenjuju nadležni u RARIS, kao i njihova realizacija, imaju ogroman dugoročni značaj za istočnu Srbiju, objašnjavajući da projekat ispitivanje potreba u gasifikaciji predstavlja prvi korak u gasifikaciji istočnog dela Srbije. Njime bi trebalo definisati raspoloživi konzum po gradovima, predložiti trase razvodnih distributivnih gasovoda, stanica i merno-regulacionih stanica, etapnost izgradnje sistema i priključenje korisnika. Ovaj bi projekat, između ostalog, sadržao prethodnu studiju opravdanosti gasifikacije Timočkog regiona koja predstavlja i zakonski neophodan dokument za izradu tehničke dokumentacije potrebne za samu izgradnju gasovodne infrastrukture. Ukupna vrednost ovog projekta je 12 miliona dinara, a sa 9,6 miliona dinara finansiraće ga NIP.
Nepostojanje odgovornih institucija na opštinskom nivou za iniciranje i sprovođenje razvojnih projekata glavni je problem koji treba da bude rešen formiranjem regionalne mreže za ekonomski razvoj. Kako smatraju u RARIS, realizacija projekata daće dodatni impuls razvoju regiona kroz ubrzano jačanje kapaciteta samih opština, a kroz ovaj projekat pomoći će se formiranje lokalnih razvojnih institucija u svakoj od obuhvaćenih opština u skladu s njenim potrebama. Formiranje lokalnih razvojnih institucija, procenjuje se, pokrenuće niz potpuno novih projekata i poslovnih aktivnosti na prostoru istočne Srbije. Formiranje regionalne mreže za ekonomski razvoj prema odobrenom projektu vredi 8,4 miliona dinara, a učešće sredstava NIP je 5,6 miliona dinara. Projekti će se realizovati u šest opština osnivača RARIS, kao i opštini Bor, koja je najavila svoje pristupanje Regionalnoj agenciji za razvoj istočne Srbije.

J. B. K. /DANAS

Popularity: 12% [?]

Posted by admin On January - 24 - 2008 Bor - aktuelnosti

Prezentacija opštine Bor kao najperspektivnije opštine za ulaganje biće održana 24.januara 2008. godine u beogradskom restoranu “Šećerac”, ulica: Radnička 5. Početak prezentacije je zakazan za 18 časova. Opština Bor poziva sve Borane iz Beograda i okoline da prisustvuju prezentaciji.

grb-bor.jpg

Na multimedijalnoj prezentaciji biće predstavljeni potencijali za ulaganje u opštinu Bor. Biće skrenuta pažnja na prirodne resurse, besplatno gradsko građevinsko zemljište, blizina granice sa Rumunijom i Bugarskom. Značaj promocije je veliki kako za samu opštinu Bor, tako i za ceo region koji je godinama bio slepo crevo Republike Srbije, zaboravljen od svih.
Promena medijske slike o gradu Boru i njegovoj okolini označen je kao važna karika u lancu napredka nekada jednog od najbogatijih gradova stare Jugoslavije.
Svoje prisustvo na promociji su najavili predstavnici mnogih ambasada, predstavnici ministarstava, kao i mnogobrojne javne ličnosti. Do sada su akreditovani novinari televizija sa nacionalnom frekvencijom i drugih štampanih i elektronskih medija.

Popularity: 15% [?]

Posted by admin On January - 22 - 2008 Bor - aktuelnosti


Austrijska kompanija Atek, sa kojom se pregovara o prodaji Rudarsko-topioničarskog basena(RTB) “Bor”, pristala je da ulaganja u to preduzeće poveća za 60 miliona dolara od prvobitno ponudjene cene na tenderu.

Kako je Beti rečeno u menadžmentu borske kompanije, Atek je pristao da investicije od 180 miliona dolara za izgradnju savremene Topionice bakra i za revitalizaciju rudnika u Boru i Majdanpeku, poveća na 240 miliona dolara.

Predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije RTB-a Dragan Aleksić rekao je da Atek ne pristaje da otpremnine za radnike koji žele da dobrovoljno napuste to preduzeće budu veće od 200 evra po godini radnog staža.

Sindikat je zatražio da taj iznos bude 500 evra po godini provedenoj u RTB-u.

Prema Aleksićevim rečima, Atek ne pristaje da garantuje da tri godine neće biti otpuštanja.

Menadžment Ateka je pristao da po preuzimanju RTB-a osnuje Fond za lečenje radnika RTB-a i Stambeni fond, kojim bi se kreditno pomogli radnici RTB-a koji nemaju rešeno stambeno pitanje, kazao je on.

Aleksić je rekao da bi u Fond za lečenje radnika Atek mesečno izdvajao milion dinara.

(Beta)

Popularity: 9% [?]

Posted by admin On January - 20 - 2008 Bor - aktuelnosti

bitno-i-bor030-kod-predsednika.jpgNakon inicijative predsednika opštine upućene putem borskog foruma Bor030.net, i upućenog poziva, Branisalav Ranić se u svom kabinetu danas sastao sa predstavnikicima Internet organizacija “Bitno” iz Bora i borskog sajta Bor030.net. Razgovaralo se o mogućnostima za saradnju i gledištima obe strane o kojima će sigurno u narednom periodu biti više reči.

Opština Bor će pomagati rad web tima “Bor030.net” i nastojati da projekti Internet organizacije “Bitno” što pre nađu što veći broj korisnika u svim strukturama javnog života. Posle kratkog odgovora gostiju na predlog gospodina Rankića uz neskriveno ail ipak pomalo bojažljivo odobravanje doći će do male pauze od par dana kako bi ove dve organizacije imale vremena da svojim članovima prenesu detalje ovog razgovora i donesu svoje zaključke o svemu. Dijalog će biti nastavljen tokom nardne nedelje.

Popularity: 11% [?]

Posted by admin On January - 19 - 2008 Bor - aktuelnosti

Subscribe here

TAG CLOUD